GRABSKE MLINICE

Sklop starih mlinica nastao u čistoj i netaknutoj prirodi, uz izvor rijeke Grab po kojem su mlinice i dobile ime. Najstarije datiraju iz 17.st., a gradile su se sve do 19.st., od kojih su neke još i danas u funkciji i dopuštaju povratak u prošlost i vidjeti kako se nekada živjelo. Bugarinova mlinica danas je nadograđena katnica, a u njezinoj je blizini izgrađeno ribogojilište. U mlinu je šest mlinova tipa kašikara koji su i danas povremeno u funkciji. Ćosića mlinica izgrađena je na desnoj obali rijeke Grab. Ima vodoravno položena mlinska kola tipa kašikare koja su smještena pod svodovima zgrade i kroz koje se propušta voda i pokreće kolo. Mlinica je izvorno imala 4 mlinska kola te stupu i badanj koji nisu u potpunosti sačuvani. Uz zgradu mlinice nalazi se štala za konje i katnica u kojoj je stanovao mlinar. Mlinica je danas u ruševnom stanju. Uz nju je izgrađen manji kameni most od priklesanog lokalnog kamena s četiri polukružna luka. Most i mlinica čine jedinstven sklop tradicijske arhitekture.

Ursića mlinica je manji sklop mlinica građen na jednom od izvora rijeke Grab i predstavlja najstariju od mlinica. Zbog razlika u vodostaju sastoji se od zimske i ljetne mlinice te mlinarevog stana. Tri su mlina izvorna, tipa kašikare, a dva su novija, sa željeznom konstrukcijom. Predstavlja jedinstven primjer mlinice koja se prilagođava visini vodostaja pri korištenju rada mlinskog kola. Samardžića mlinica na rijeci Grab. Ovaj vrlo vrijedan ruralni sklop mlinica sagrađen je u XIX. stoljeću, a uz zgrade mlinice, sačinjavaju ga stambena kuća i kameni most s dva polukružna nosača. Kuće su zidane priklesanim kamenom, a dvostrešni krovovi pokriveni su kamenim pločama. Mlinovi su i danas u funkciji. U sklopu mlinica nalaze se i badnji za pranje vunenih biljaca.

CETINA

Cetina je rijeka koja pripada Jadranskom slijevu, a nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Duga je 105 km i ulijeva se u Jadransko more kod Omiša. Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare blizu sela Cetina, 7 km sjeverno od Vrlike, a po kojem je rijeka i dobila ime. Izvor Cetine je jezero duboko preko stotinu metara. Blizu Vrlike se nalazi Peručko jezero, umjetno stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno. Nakon jezera rijeka prolazi krškim područjem i Sinjskim poljem prema gradu Sinju. Cetina pod Gardunom, kod grada Trilja, napušta Sinjsko polje, ulazi u kanjon te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda Nutjak. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod Biska skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i autocesta A1. Cetina kod Šestanovca skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod Zadvarja zaokreće oko Mosora i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u Jadransko more. Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac. Kanjon Cetine jedna je od najljepših prirodnih atrakcija srednje Dalmacije duga 8 km od ušća u Omišu pa uzvodno do Radmanovih mlinica. Pod zakonskom je zaštitom od 1963. godine i kao poseban geomorfološki fenomen koje je rijeka Cetina stvorila na svom putu do mora. Cetina se u svom donjem toku duboko usjekla u vapnenačku podlogu između Mosora i Omiške Dinare tvoreći kanjonske strane i do 300 m visine, koje su poseban izazov svima onima željnima adrenalina. Rijeka Cetina, okružena bujnim zelenilom, s više prekrasnih otočića, mjestimično posve mirna, pravo je mjesto za odmor duše i tijela.

KAMEŠNICA

Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske i BiH, a nastavak je Dinarskog lanca planina. Obiluje geotektonskim pojavama kao što su vrtače, špilje, dolci i zaravni. S južne, hrvatske strane, s koje se pristupa cestom Sinj - Otok - Korita - Gornja Korita, dolazi se na 800 m nadmorske visine. Planinarski put dalje vodi čistom, goletnom padinom do vrha Kurljaj (1809 m). Put dalje vodi planinskim vrhuncima, par kilometara do vrha Konj (1856 m), koji je ujedno i najviši vrh Kamešnice. Kamešnica je prekrasna planina za planinarenje u proljetnim i jesenskim mjesecima, no zbog izloženosti zračnim strujama i dodiru dvaju klimatskih područja, mogu se očekivati nagle i nepredviđene promjene vremena, stoga je uvijek potreban oprez. Na Kamešnici možemo naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće od gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje, enciana, čemerike i mnogih drugih. Životinjski svijet nije iznimno brojan jer je planina po vrhovima goletna, pa je naseljavaju većinom gmazovi, nekoliko vrsta gušterica, brojni planinski zelembaći, poskok, planinska riđovka (mala, do 30 cm duljine) te neotrovnice, bjelouška, šara poljarica i dr. Vukovi svoje obitavalište nalaze sa sjeverne strane planine i u pošumljenim dijelovima, zajedno sa lisicama, divljim svinjama, a moguć je i susret s risom i medvjedom iako nisu često viđeni.