FRA PAVAO VUČKOVIĆ, ZAVJETNA CRKVA, SVETIŠTE I POSTAJE KRIŽNOG PUTA
FRA PAVAO VUČKOVIĆ
Spomenik poznatom franjevcu rad je akademskoga kipara Kuzme Kovačića. Visok 2,8 metara, podignut je na istočnom ulazu u grad. Povijest pamti fra Pavla kao predvoditelja ramskog puka i franjevaca, koji su 1687. godine, bježeći pred Turcima, praćeni zagovorom slike Gospe od Milosti, novi dom našli u Sinju i Cetinskoj krajini. Utemeljitelj je samostana i svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.
ZAVJETNA CRKVA I POSTAJE KRIŽNOG PUTA
Oduvijek poseban u srcu Sinjana, Stari je grad više od poprišta velikih povijesnih previranja. Zavjetna crkvica na samom vrhu, izgrađena na dvjestotu obljetnicu dolaska iz Rame u bijegu pred osmanskom stihijom i Gospin kip, rad Josipa Marinovića, svojom tihom prisutnošću mirno i dostojanstveno bdiju nad Sinjem i okolicom. Još od 1996. godine na Gospinu gradu obavlja se pobožnost križnog puta za koji je 2001. godine probijena staza. Iste je godine izrađen projekt postavljanja brončanih postaja križnog puta u prirodnoj veličini, što je povjereno četrnaestorici vrhunskih hrvatskih umjetnika skulpture. Kad je projekt konačno ostvaren, zahvaljujući donacijama pojedinaca, ustanova i institucija, na radost vjernika, hodočasnika i putnika namjernika, grad Sinj i Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske dobili su vrijedno vjersko, kulturno i umjetničko djelo, izvanredno i nenametljivo uronjeno u umirujuću tišinu stoljetne šume.
CRKVA I SVETIŠTE ČUDOTOVORNE GOSPE SINJSKE
Spokojna i veličanstvena, uokvirena reljefnim brončanim vratima akademskog kipara Stipe Sikirice, crkva Čudotvorne Gospe Sinjske dominira glavnim gradskim trgom. Građena od 1699. do 1712. godine, odolijevajući ratovima i potresima, do danas je zadržala svoj izvorni izgled. Središnje mjesto, kako u crkvi, tako i u srcima Sinjana, zauzima slika Čudotvorne Gospe Sinjske. Naslikao ju je nepoznati autor, u 15. ili 16. stoljeću. Blago nagnuta, spuštena pogleda, vjerno bdije nad svojim pukom, otkako su je iz Rame, potjerani turskom najezdom, kao najveću dragocjenost i uzdanicu donijeli u Cetinsku krajinu. Legenda kaže i da je njenim čudotvornim utjecajem Sinj 1715. zauvijek oslobođen turske vlasti. U znak zahvalnosti, Sinjani su sliku 1716. okrunili zlatnom krunom na kojoj piše IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi – 1715.). Danas je Slika u srebrnom okviru, s reljefom sinjske tvrđave na poleđini (autor kipar Ante Jakić) urešena zavjetnim darovima vjernika. Osim Gospinoga, u crkvi se nalaze i oltari sv. Josipa, sv. Frane, sv. Ante, sv. Nikole u prezbiteriju se ističe kameni oltar, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, kao i vitraji akademskog kipara Antona Vrlića. Iznad ulaznih vrata nalaze se vitraji koji prikazuju Uznesenje Blažene Djevice Marije, likove fra Pavla Vučkovića i sv. Nikole Tavelića, a na bočnim zidovima lađe evanđelisti, bl. Alojzije Stepinac i sluga Božji Ante Antić, sve radovi akademskog slikara Ivana Grgata. Mozaik i vitraj s prikazom krunjenja Blažene Djevice Marije i s Kristom na križu, rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, nalaze se iza glavnoga oltara. Brončani reljef autora Kuzme Kovačića s likom Gospe Sinjske okrunjene s dvanaest zvijezda, jednak detalju na vratima franjevačke crkve na Šćitu u Rami, nalazi se u unutarnjem crkvenom dvorištu. Današnji zvonik, s četiri nova zvona, visok 43,5 metara dovršen je 1927. godine, na mjestu staroga iz 1775. izgrađenog od muljike, kamena karakterističnog za gradnju na ovim prostorima. Godine 1958. blagoslovljene su nove orgulje, tvrtke Franc Jenko iz Ljubljane. Crkva je posvećena 2009. godine na blagdan Uzašašća, zajedno s novim oltarom i Gospinim kipom u samostanskom dvorištu (rad akademskog kipara Josipa Marinovića). Crkva i samostan nalaze se u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro sakralne graditeljske baštine.